Redukovana ishrana bez jo-jo efekta: zdrave navike, nega tela i kože
Redukovana ishrana nije stroga dijeta. Saznajte koliko voća i povrća je dovoljno, kako kombinovati proteine i ugljene hidrate, zašto nema jo-jo efekta i gde se uklapaju anticelulit masaža i uklanjanje akni.
Redukovana ishrana je pojam koji sve više zamenjuje reč „dijeta“. Razlog je jednostavan: mnogi su umorni od strogih režima koji obećavaju brze rezultate, a zatim vode ka jo-jo efektu. Redukovana ishrana ne znači gladovanje niti potpuno izbacivanje omiljenih namirnica. Ona znači svesno smanjenje porcija, bolji raspored obroka i postepeno stvaranje navika koje mogu da se održe. Uz to, kada se telu posveti pažnja i sa spoljašnje strane, kroz tretmane poput anticelulit masaže i kroz brigu o koži, rezultati mogu biti vidljiviji i dugotrajniji.
Ovaj tekst je posvećen praktičnim principima redukovane ishrane, bez mitova i bez ekstremnih saveta. Cilj nije da se za nedelju dana izgubi što više kilograma, već da se uspostavi balans koji će telu dati energiju, koži svežinu, a psihi stabilnost. Uz pravilnu ishranu, fizičku aktivnost i povremene tretmane za telo, moguće je postići rezultate bez osećaja da ste stalno na dijeti. Važno je da promene budu postepene i realne.
Šta je redukovana ishrana i zašto nema jo-jo efekta
Redukovana ishrana je način ishrane u kojem se unose sve grupe namirnica, ali u manjim količinama. Za razliku od klasičnih dijeta koje često zabranjuju ugljene hidrate, masti ili čak voće, redukovana ishrana ne isključuje cele grupe namirnica. Ona podstiče umerenost. Zbog toga se organizam ne dovodi u stanje stresa, ne usporava metabolizam i ne stvara se potreba za prejedanjem nakon završetka režima. Upravo u tome leži razlika između redukovane ishrane i jo-jo efekta.
Kada se hrana drastično ograniči, telo se brani. Ono troši manje energije, čuva masne naslage i pojačava apetit. Kada se restrikcija ukine, dolazi do prejedanja i kilogrami se brzo vraćaju. Redukovana ishrana deluje suprotno: male promene koje se uvode postepeno postaju deo svakodnevice. Zato je važno da se ne kreće odjednom sa maksimalnim ograničenjima, već da se prvo smanji beli hleb, gazirani sokovi i grickalice, a zatim da se porcije polako prilagođavaju.
Prvo pravilo redukovane ishrane je da ne treba izbaciti sve što volite. Ako se zabrani omiljena hrana, javlja se frustracija, a ona često vodi ka prejedanju. Umesto toga, bolje je da se omiljena namirnica jede ređe i u manjoj količini. Na primer, ako volite slatkiše, možete ih jesti s vremena na vreme, ali ne svakog dana i ne u velikim količinama. Ako volite hleb, možete ga jesti ujutru, a kasnije tokom dana ga zameniti povrćem, krompirom, pirinčem ili drugim ugljenim hidratima.
Drugo pravilo je redovnost obroka. Mnogi ljudi ne doručkuju, a zatim uveče pojedu mnogo više nego što bi inače. Redukovana ishrana podrazumeva doručak, ručak, večeru i jednu ili dve užine, u zavisnosti od potreba. Važno je da se ne preskače doručak, jer se time organizam dovodi u stanje gladovanja koje kasnije izaziva napade gladi. Doručak može biti jednostavan: ovsene pahuljice sa jogurtom i voćem, jaje sa integralnim hlebom ili musli bez dodatnog šećera.
Treće pravilo je hidratacija. Voda je ključna za metabolizam, varenje i kožu. Preporučuje se da se tokom dana popije dovoljno vode, a gazirani sokovi i zaslađeni napici treba da budu retka pojava. Umesto sokova, bolje je piti vodu, negaziranu vodu sa limunom, biljne čajeve ili domaće sokove bez dodatog šećera. Kada je reč o koži, dovoljna hidratacija može doprineti boljem izgledu i smanjenju problema sa aknama.
Koliko voća i povrća je dovoljno u redukovanoj ishrani
Povrće je osnova redukovane ishrane. Zeleno povrće poput kupusa, karfiola, brokolija, zelene salate, spanaća, blitve i kelja može da se jede u većim količinama jer ima malo kalorija, a mnogo vlakana. Osim toga, povrće daje osećaj sitosti. Zato ne treba da vas čudi savet da kupus, karfiol i brokoli mogu da se jedu gotovo koliko god želite, naravno bez prejedanja i bez dodavanja masnih umaka u velikim količinama.
Voće je zdravo, ali u redukovanoj ishrani treba ga jesti umereno. Preporuka je da se dnevno pojedu oko dve jabuke ili odgovarajuća količina drugog voća. To ne znači da voće treba izbegavati, već da se ne preteruje. Voće sadrži prirodne šećere, a prevelika količina može usporiti gubitak kilograma. Najbolje je da se voće jede pre podne, kada telo ima više vremena da iskoristi energiju. Domaće voće poput jabuka, šljiva, kupina, ribizli i trešanja je odličan izbor. Tropsko voće ne treba potpuno izbacivati, ali ga treba jesti ređe, naročito ako postoji sumnja u kvalitet i poreklo.
Suvo voće je zdravo, ali je kalorično. Zato ga treba jesti u malim količinama, na primer nekoliko suvih šljiva ili kajsija, a ne celu kesicu. Orašasti plodovi su takođe zdravi, ali sadrže mnogo masti. Šaka badema, lešnika ili oraha dnevno je sasvim dovoljna. Ako volite da grickate, bolje je da to budu orašasti plodovi nego čips ili slane semenke. Semenke bundeve i suncokreta su takođe kalorične, pa ih treba jesti umereno.
Kada je reč o povrću, treba imati na umu da ne treba sve pripremati na isti način. Dinstanje na malo ulja, pečenje u rerni i kuvanje na pari su bolji načini od prženja u dubokom ulju. Krompir takođe može biti deo redukovane ishrane, ali je bolje da bude kuvan ili pečen nego pržen. Isto važi za pirinač, testeninu i mahunarke. Važno je da porcije budu umerene. Sezonsko povrće je često ukusnije i hranljivije, pa ga treba birati kada god je to moguće.
Mlečni proizvodi, žitarice i doručak bez osećaja gladi
Mlečni proizvodi su čest deo doručka. Jogurt, kiselo mleko i sir mogu biti deo redukovane ishrane, ali je bolje birati proizvode sa manje masti. Jogurt sa manje od 1,6% mlečne masti je dobar izbor. Sir treba jesti umereno, jer sadrži dosta soli i masti. Ako volite voćne jogurte, treba znati da oni često sadrže dodat šećer. Zato je bolje uzeti običan jogurt i dodati sveže voće ili malo meda.
Musli je popularan za doručak, ali nije svaki musli dobar. Mnogi kupovni musliji sadrže šećer, čokoladu, suvo voće sa dodatim šećerom i ulja. Zato je bolje praviti musli kod kuće. Pomešajte ovsene, ječmene i ražane pahuljice sa malo suvog voća, orašastih plodova i semenki. Takav musli možete jesti sa jogurtom ili mlekom. Ako želite da smršate, izbegavajte dodavanje šećera u musli. Voće samo po sebi daje dovoljno slatkoće.
Ovsene pahuljice su odličan izbor za doručak. One su bogate vlaknima i daju osećaj sitosti. Možete ih preko noći potopiti u jogurt ili mleko, a ujutru dodati jabuku, cimet i malo orašastih plodova. To je ukusan i hranljiv doručak koji neće izazvati skok šećera u krvi. Ako ne volite ovsene pahuljice, možete probati heljdine, ječmene ili ražane. Važno je da se izbegavaju instant žitarice sa puno šećera.
Kada je reč o hlebu, ne mora se potpuno izbaciti, ali je bolje birati integralni, ražani ili heljdin hleb. Beli hleb je manje hranljiv i brže podiže šećer u krvi. Ako volite hleb, jedite ga ujutru, a kasnije tokom dana ga zamenite drugim izvorima ugljenih hidrata. Domaći hleb od integralnog brašna, bez kvasca ili sa malo kvasca, može biti odličan izbor. Proja od kukuruznog i heljdinog brašna je takođe dobra zamena, ali je treba jesti umereno. Umerenost je važnija od savršenstva.
Proteini i ugljeni hidrati: kako ih kombinovati
Jedno od čestih pitanja je da li se proteini i ugljeni hidrati smeju mešati u istom obroku. Odgovor je da smeju, ali uz umerenost. Ujutru je dozvoljeno kombinovati proteine i ugljene hidrate, jer telo ima vremena da ih iskoristi. Za ručak je takođe u redu kombinovati meso, povrće i mali deo ugljenih hidrata, kao što su krompir, pirinač ili mahunarke. Za večeru je bolje da budu proteini, na primer riba, tunjevina, jaja, piletina, sir ili jogurt, uz puno povrća.
Redukovana ishrana ne znači da ugljeni hidrati treba potpuno da se izbace. Naprotiv, oni su potrebni za energiju, rad mozga i rad mišića. Problem je u količini i kvalitetu. Beli hleb, slatkiši, sokovi i pšenična peciva su izvori brzih ugljenih hidrata koji ne daju sitost. Nasuprot tome, krompir, pirinač, mahunarke, ovsene pahuljice i integralne žitarice daju energiju i vlakna. Zato je bolje pojesti 250 grama krompira nego parče belog hleba, jer krompir sadrži i vlakna, minerale i vodu, a duže drži sitost.
Ako želite da smršate, nije neophodno da potpuno izbacite ugljene hidrate. Dovoljno je da smanjite porcije i da ih birate pametnije. Ujutru možete pojesti dve kriške integralnog hleba, za ručak jednu, a za večeru nijednu. Ako osećate glad uveče, bolje je pojesti jabuku, šaku badema ili jogurt nego celu veknu hleba. Važno je da se ne osećate uskraćeno, jer će vas to naterati da pojedete više nego što treba.
Mesо treba da bude nemasno. Piletina, ćuretina, riba i jaja su odlični izvori proteina. Crveno meso treba jesti ređe. Prženo meso u dubokom ulju nije dobro, ali pečeno u rerni ili dinstano na malo vode i ulja može biti ukusno i zdravo. Začini mogu da poboljšaju ukus, a ne moraju da dodaju kalorije. Izbegavajte gotove sosove i masne prelive. Salate treba da budu bogate raznim povrćem, a ne samo zelena salata sa puno ulja.
Fizička aktivnost i psihološki aspekt mršavljenja
Redukovana ishrana bez fizičke aktivnosti može da donese rezultate, ali oni će biti manje vidljivi. Fizička aktivnost ne mora da bude naporna ni skupa. Šetnja od pola sata do sat vremena dnevno je odličan početak. Trčanje, vožnja bicikla, plivanje ili kućne vežbe takođe mogu biti deo rutine. Važno je da se izabere aktivnost koja prija i koja može da se održi. Ako nemate uslove za teretanu, možete vežbati kod kuće uz video ili jednostavne vežbe istezanja i snage.
Pored fizičke aktivnosti, izuzetno je važna i psihološka strana. Mnogi ljudi jedu iz dosade, tuge, stresa ili usamljenosti. Redukovana ishrana neće rešiti emocionalno prejedanje ako se ne radi na uzrocima. Zato je važno da se prepoznaju trenuci kada se jede bez gladi. U tim trenucima može pomoći šetnja, razgovor sa prijateljem, čitanje, tuširanje ili neka druga aktivnost koja odvlači pažnju. Cilj nije da se hrana potpuno potisne, već da se uspostavi kontrola i da se hrana koristi kao gorivo, a ne kao uteha.
Merење kilaže svakog dana nije preporučljivo jer stvara anksioznost. Kilogram varira od dana do dana, u zavisnosti od vode, soli, hormona i probave. Bolje je meriti se jednom nedeljno ili jednom mesečno i pratiti promene po odeći. Ako su pantalone labavije, to je bolji pokazatelj od brojke na vagi. Takođe, treba biti strpljiv. Redukovana ishrana nije brza, ali je zato sigurnija i dugotrajnija. Gubitak od 0,5 do 1 kilogram nedeljno je realan i zdrav.
Nega tela i kože: anticelulit masaža i uklanjanje akni
Redukovana ishrana može da poboljša izgled tela, ali za celulit i kožu često je potrebna i dodatna nega. Kada je reč o celulitu, anticelulit masaža može biti korisna kao podrška. Anti celulit masaža i anti-celulit masaža su nazivi koji se koriste za tehnike kojima se poboljšava cirkulacija, limfna drenaža i izgled kože. Redovna anticelulit masaža, bilo da je izvodi stručnjak ili se koristi ručni masažer, može doprineti zategnutijem izgledu. Anti celulit masaže i anti-celulit masaže neć